ANIMALNI OTPAD

ANIMALNI OTPAD 

Pod pojmom animalni otpad podrazumijevamo životinjske lešine, otpad životinjskog podrijetla,
a to uključuje konfiskate, sporedne nejestive nusproizvode klanja, krv koja se ne upotrebljava
za daljnju preradu, životinjski proizvodi koji nisu valjani za ljudsku prehranu, otpaci iz
valionica i posebno u posljednje vrijeme aktualni konfiskat visokog rizika goveda, ovaca i koza.

Zbrinjavanje animalnog otpada je prvenstveno profilaktička mjera, usmjerena na otkrivanje,
sprječavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i nametničkih bolesti ljudi i životinja
i mjera veterinarske zaštite okoliša. Proces zbrinjavanja animalnog otpada počinje od samog
proizvođača koji je dužan osigurati prostorije za prihvat konfiskata, odvojeno deponiranje
konfiskata visokog rizika u posebne spremnike i osigurati održavanje temperature do +4C.

Slijedeći u lancu zbrinjavanja je skupljač životinjskog otpada, koji mora biti registriran za
obavljanje djelatnosti od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a njegov zadatak je
redovito i sigurno sabirati i odvoziti životinjski otpad do sabirališta ili objekte za toplinsku
preradu. Sabiranje je i odvoz životinjskog otpada vrši se specijaliziranim prijevoznim
sredstvima koja se ne mogu koristiti u druge svrhe i moraju udovoljavati određenim uvjetima.

Sabirališta su objekti za privremeno odlaganje životinjskog otpada do njegovog otpremanja u
objekte za toplinsku preradu. U objektima za tiplinsku preradu tj. kafilerijama (objekti za utilizaciju),
životinjski otpad se toplinski prerađuje u određene poluprerađevine, kao što je npr. mesno košteno
brašno.

Za neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada, iznimno se temeljem rješenja nadležnog
veterinarskog ureda i uz veterinarsko sanitarni nadzor i kontrolu mogu koristiti jema-grobnice
i stočno groblje, koje moraju udovoljavati određenim veterinarsko sanitarnim uvjetima.